Xlab

Analiziramo
Kako okoliš i mikroplastika utječu na hormonski sustav – savjeti endokrinologa

Piše: Doc. dr. sc. Maja Baretić, prim. dr. med., specijalistica interne medicine sasubspecijalizacijom iz endokrinologije i dijabetologije, KBC Zagreb
Ažurirano: 25.06.2026.

Na pitanja što su to hormonski ometači ili endokrini disruptori, utječe li onečišćenje okoliša na hormonski status živog bića te ima li kakvog utjecaja na čovjeka odgovorila je doc. dr. sc. Maja Baretić, specijalistica interne medicine sa subspecijalizacijom iz endokrinologije i dijabetologije iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb.

Hormoni su kemijski spojevi koji proizvode i luče u krv endokrine žlijezde, a djeluju kao glasnici koji putuju našim organizmom i tkivima te tijelu daju upute. Utječu na niz različitih procesa, uključujući rast i razvoj organizma, način na koji naše tijelo dobiva energiju iz hrane, spolne karakteristike, ali i raspoloženje.

Međutim, ako endokrine žlijezde ne rade dobro svoj posao, ako luče previše ili premalo hormona, dolazi do hormonske neravnoteže. I najmanja razlika u koncentraciji nekog hormona može prouzročiti čitav niz tegoba, kao što su dobitak ili gubitak tjelesne mase, slabost, poremećaj raspoloženja, promjene u krvnom tlaku, porast ili pad šećera u krvi, otpadanje kose i slično. Kombinacija takvih simptoma dovodi i do složenijih tegoba kao što je, na primjer, neplodnost.

Postoji niz uzroka za promjene hormonske ravnoteže. Neke od njih se događaju očekivano tijekom rasta i razvoja, a neke nastaju kao posljedica bolesti žlijezda koje luče hormone. U posljednje vrijeme sve se više govori o utjecaju kemikalija iz okoliša na cjelokupno zdravlje. One spojeve koji utječu na hormonsku ravnotežu nazivamo hormonski ometači. Riječ je i o kemikalijama koje ometaju pravilan rad endokrinog sustava, a kojima smo izloženi na različite načine, primjerice putem zraka, hrane, vode ili proizvoda za njegu kože.

Zašto su hormoni ključni za zdravlje cijelog organizma
  • Fascinacija hormonima i hormonskim promjenama ima uporište u činjenici da mala promjena u njihovoj prirodnoj ravnoteži može prouzročiti nevjerojatne posljedice na naš organizam. Koliko je utjecaj hormona jak, vidi se i kod uobičajenih fizioloških životnih promjena kao što su pubertet, trudnoća, andropauza i menopauza. Tada nam se čini da se organizam naglo potpuno promijenio.
  • Podrijetlo je same riječi hormon u grčkom izrazu koji označava pokret ili poticaj. To je upravo ono što hormoni rade: oni potiču niz različitih procesa u organizmu kao što su rast, razvoj, spolne karakteristike, metabolička stanja, psihičke promjene te niz drugih događaja. Utječu na gotovo sve sustave u organizmu.
  • Nevjerojatno je da tako male molekule koje se luče iz žlijezda s unutarnjim izlučivanjem mogu i neznatnim otklonom od normale značajno poremetiti zdravlje – zaustaviti rast djeteta, onemogućiti roditeljstvo, dovesti do ekstremnog debljanja ili uzrokovati vidljive promjene fizičkog izgleda.

 

Što su hormonski ometači i kako djeluju

Tvari koje mogu oponašati ili ometati djelovanje hormona
Mnogo se zna o hormonima, no mnogo toga treba još otkriti. Civilizacijske tekovine i suvremen način života rezultiraju drugačijim okolišem od onog na koji je naučio ljudski organizam tijekom evolucije pa danas pouzdano znamo da niz kemijskih spojeva iz okoliša može mijenjati hormonski status. Takve spojeve zovemo hormonskim ometačima.

Definicija Svjetske zdravstvene organizacije
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, hormonski ometači su kemijske tvari iz okoliša koje mijenjaju način na koji funkcionira endokrini sustav, čime dovode do štetnih učinaka na zdravlje organizma, njegova potomstva te time i na zdravlje određene populacije.

Kako djeluju hormonski ometači?
Riječ je o raznolikim spojevima koji imaju različit učinak. Neki od njih djeluju kao oponašatelji hormona pa je, primjerice, moguće da kod muškaraca mogu oponašati djelovanje ženskih spolnih hormona, što u konačnici dovodi do neplodnosti. Neki hormonski ometači blokiraju sintezu hormona ili se vežu na mjesto gdje bi sam hormon trebao djelovati. Hormonski ometači utječu i na masno tkivo pa dovode do debljanja, a neki od njih mogu utjecati na rad štitnjače.

Kako štetne kemikalije iz okoliša ulaze u tijelo

Hormonski ometači većinom su kemijske tvari koje se lako i brzo šire okolišem pa ih otkrivamo čak i u dijelovima svijeta koje smatramo netaknutom prirodom.

Izloženi smo im na razne načine:

  1. zrakom koji udišemo 
  2. hranom koju jedemo 
  3. vodom koju pijemo 
  4. primjenom nekih farmaceutskih pripravaka i kozmetičkih proizvoda za osobnu njegu kože

 

FACT CHECK
Mikroplastika kao prijetnja hormonskom zdravlju

Mikroplastiku čine sitni komadići plastike manji od 5 mm koji zagađuju zrak, vodu i hranu koju jedemo. Ona se širi brzo, sveprisutna je u okolišu te s pravom izaziva veliku zabrinutost javnosti. Mikroplastika može na svoju površinu vezati hormonske ometače ili može sadržavati tvari koje djeluju kao hormonski ometači. Jedan od njih je i bisfenol A (BPA), spoj koji se upotrebljava u proizvodnji plastike kako bi joj osigurao čvrstoću, a znamo da na organizam djeluje slično kao estrogen te ga smatramo hormonskim ometačem.

Studija u Italiji je prvi put istražila prisutnost mikroplastike u jajima sipe te njezinu povezanost s embrionalnim razvojem. Mikroplastika je pronađena u svim uzorcima bez vidljivih oštećenja struktura, pri čemu je najveća količina zabilježena u Numani (uz najmanju veličinu mladunaca), a najmanja u Anconi (uz najveću duljinu plašta). Prevladavali su fragmenti najčešće od PVC-a, polipropilena i celuloznog acetata, no potrebna su daljnja istraživanja njihova utjecaja. 1

  1. Zašto su hormonski ometači opasni, osobito za djecuJoš uvijek ne znamo sa sigurnošću što su sve hormonski ometači, gdje se sve nalaze i koliko su dugo tamo prisutni. Za sada su prepoznati samo neki od njih koji su trajno prisutni u okolišu, recimo pesticidi, a s nekima u kontakt dolazimo povremeno, kao primjerice s onima prisutnima u proizvodima široke potrošnje.
  2. Ne znamo točno kada i kako počinju djelovati i imaju li isti učinak na svaki organizam.
  3. Najveću štetu endokrini disruptori mogu napraviti neposredno nakon začeća i tijekom trudnoće. U tom periodu i jako male doze štetnih kemikalija mogu imati dalekosežne posljedice i stvoriti preduvjete za razvoj raznih poremećaja u odrasloj dobi.
  4. Kod djece se izloženost endokrinim disruptorima povezuje sa smanjenim kvocijentom inteligencije, lošijim pamćenjem, pojavom poremećaja iz autističnog spektra ili poremećaja pozornosti s hiperaktivnošću.
  5. Najveću štetu hormonski ometači mogu napraviti neposredno nakon začeća i tijekom trudnoće. U tom periodu i jako male doze štetnih kemikalija mogu imati dalekosežne posljedice i stvoriti preduvjete za razvoj raznih poremećaja u odrasloj dobi.
Je li biorazgradiva plastika sigurnija za zdravlje

Prema izvješću iz 2020. Endokrinološkog društva 5 , međunarodne skupine znanstvenika i liječnika koji se bave endokrinologijom, biorazgradiva plastika, koja se promiče kao ekološkija od obične plastike, sadrži slične kemijske aditive kao i konvencionalna plastika te također ima učinak na endokrine poremećaje.

Kako smanjiti štetni utjecaj okoliša na hormone
Kako smanjiti štetni utjecaj okoliša na hormone

Što možemo učiniti za sebe da budemo u boljoj kondiciji, zdraviji, manje izloženi onečišćenjima okoliša?

  1. Spavajte barem sedam sati dnevno.
  2. Ne preskačite doručak.
  3. Hidratizirajte se vodom, ne slatkim pićima. Pritom pripazite na ambalažu iz koje pijete: upotrebljavajte staklo ili proizvode na kojima je istaknuto da nemaju mikroplastike.
  4. Šećite barem pola sata dnevno. Ništa strašno vam se neće dogoditi od malo kiše.
  5. Svaki dan konzumirajte svježe voće, zeleno povrće i mlijeko.
  6. Umjesto keksa grickajte orahe i bademe.
  7. Ne zagrijavajte plastično posuđe u mikrovalnoj pećnici jer ono tako otpušta mikroplastiku u vašu hranu.
  8. Smanjite uporabu plastike u svakodnevnom životu.
  9. Čitajte deklaracije na proizvodima koje upotrebljavate.

1First Evidence of Microplastics in the Yolk and Embryos of Common Cuttlefish (Sepia officinalis) from the Central Adriatic Sea: Evaluation of Embryo and Hatchling Structural Integrity and Development

2Discovery and quantification of plastic particle pollution in human blood – ScienceDirect

3Plasticenta: First evidence of microplastics in human placenta – PubMed

4Plastics, EDCs & Health: Authoritative Guide | Endocrine Society

5Plastics pose threat to human health | Endocrine Society

Podaci navedeni u ovom članku, ako nije drukčije navedeno, temelje se na stručnom znanju i/ili profesionalnom iskustvu autora. Ovaj tekst/članak namijenjen je samo za edukacijske svrhe i ne smije se tumačiti kao medicinski savjet. Njegov sadržaj ne predstavlja zamjenu za preporuke, dijagnoze ili planove liječenja koje daje nadležni zdravstveni radnik.

AQM-PSM-0626-001